1.4. MINI ŠARANSKI RIBNJACI

Mali ili mini ribnjaci kao objekti za gajenje riba, su vrlo česti kako u kontinentalnom delu Evrope, tako i na našim prostorima. Međutim, nisu svi mini ribnjaci pravilno projektovani i izgrađeni, da bi imali odlike agro-hidrograđevinskog objekta. Većina mini ribnjaka su iskopine u zemlji, raznih veličina i dubina, bez osnovnih elemanata kao što su regulisani dovod i odvod vode. Bez dobro napravljenog i regulisanog odvoda, vodu dotičnog ribnjaka je nemoguće isprazniti i time u jesen sprovesti izlov ribe. Zbog toga, često je nemoguće imati kontrolu broja i strukturu ribljeg jata, pa onda uzgajivač gubi uvid u stanje ribnjaka. Kad nemate uvid u biomasu ribe u ribnjaku, mogu da se jave problemi. Recimo, ako dođe do nekontrolisanog mresta prisutne ribe. U početku ta biomasa mlađi ne utiče na kvalitet vode. Međutim, u kasno leto kada ta mlađ poraste, a pri niskom vodostaju i visokim temperaturama vazduha i vode, može vrlo lako da dođe do nedostatka kiseonika, pojave veće koncentracije amonijaka, prevrtanja vode i masovnog uginuća ribe i pojave obolenja. Uginula riba svojim raspadanjem dodatno opterećuje kvalitet vode. I tako se nađemo u začaranom krugu.

Da bi bilo koji, pa i mini ribnjak dobro funkcionisao, mora da ima kontrolisan dovod i odvod vode. Ribnjak mora da se može kontrolisano prazniti, da se sva riba može izloviti i da se dno može isušiti (ako je zemljani ribnjak) ili dobro oribati (ako je ribnjak betonski). Nakon toga se posipa krečom i ostavi da deluje, a nakon nekog vremena se ako je zemljani ribnjak, dno istanjira i još jednom pospe krečom i ostavi tako na suvo da prezimi. U proleće se puni vodom, može malo da nađubri, ostavi par dana da odstoji i da voda sazre i nasađuje sa tačno proračunatom količinom ribe.
Mini ribnjaci se drže iz više razloga. Prvo, iz hobija, zatim za naučna i stručna istraživanja, za čuvanje matica, za proizvodnju mlađi, kao depo za ulovljenu ili kupljenu živu ribu za dalju prodaju (ribarnice), kao depo za prodaju živih mamaca-kederi, kao ukrasni sadržaj u ugostiteljstvu (restorani, moteli, hoteli), za sportski ribolov i naravno za proizvodnju konzumne ribe. Mini ribnjaci ne mogu proizvesti velike količine ribe, tako da vlasnicima mogu biti samo dopunski izvor prihoda, a nikako osnovni i jedini prihod. Mini ribnjaci su površine do oko 2 ha i proizvodnje do oko 5-6 t konzumne ribe godišnje. Ali bez obzira na ograničen proizvodni kapacitet i namenu, vlasnik mini ribnjaka mora dobro poznavati tehnologiju gajenja ribe ili to poveriti nekom stručnom licu, pravovremeno reagovati na sve negativne pojave koje primeti i nadzirati ribnjak što češće u toku 24 h. Za više informacija i saveta o ovoj proizvodnji, kontaktirajte nas na e-mail: ribarstvo.info@yahoo.com